Using of wild herbs is closely related to everyday human life, condition and customs, so that we can freely assert that use of wild herbs is as ancient as humans themselves are. Human use of herbs passed the way of time, equipped with great knowledge and experience. Still there are some issues which remain the same throughout the millennia: our desire for health, eternal beauty and the universal medicine to heal and protect us from all ailments and misfortune.
Every civilization is eagerly trying to reach secrets of nature and to find the useful formula of magic potion which will provide us greater strength or even eternity. There is no single culture that lacks a tradition of some magically healing herbs intended for gods to protect their beauty and power.
In Serbia, such a herb bears the name RASKOVNIK.
Raskovnik is a mythical herb which opens any lock so its user may find a hidden treasure and health.
Nobody has seen the seeds of garlic, but it is well known that fairies eat only them to gain eternal beauty.
Travarska tradicija u Srbiji postoji
Upotreba samoniklog bilja u svakodnevnom životu čoveka od praistorije do danas toliko je tesno povezano i isprepleteno sa običajima, da bi se slobodno moglo tvrditi kako je korišćenje biljaka u ishrani i lečenju staro koliko sam čovek.
Projekat je započet istraživanjem o dostupnosti samoniklog bilja.
Registrovana prodaja čajeva po pijacama, organizovano sakupljanje i otkup, prisustva na sajmovima i slobodnim prodajama, specijalizovane prodavnice i apoteke, raznilikost i raznovrsnost dostupne literature na srpskom jeziku te brojna udruženja i NVO jasno ukazuju na postojanje posebnog odnosa ovdašnjeg stanovništva prema samoniklom bilju. Poseban odnos koji ima korene u navikama, narodnoj tradiciji i predanju.
Ta tradicija se u Srbiji prenosila kako gde. Zato danas imamo krajeve sa visoko razvijenom edukativno-turističkom ponudom kao Sokobanjski "Biljober", do gotovo cirkuskog performansa lokalnog trgovca na Zlatiboru.
Na ovaj ili onaj način, interesantno je ustanoviti da se prvenstveno radi o trgovačkom marketingu u čemu se nalaze svi bitniji privrednici i ustanove koje se bave samoniklim biljem i zdravom hranom sa ovog malog prostora.
Lokalni sakupljači, vidari i travari koji se bave sakupljanjem i uzgojem odabranih biljnih sorti danas se hvataju u koštac sa brojnim nedaćama:
- nepredvidive klimatske promene donele su višegodišnju sušu, što je imalo izuzetan uticaj na okruženje. Problemi sa navodnjavanjem postaju veoma bitan faktor bilo kakve biljne proizvodnje.
- država i banke ne subvencioniraju i sporadično potiču ovakvu proizvodnju,
- tako da nastaje nesigurnost i neizvesnost koje prate čitav posao, zbog čega ne postoji interesovanje kod domaćih privrednika.
- zbog državne zakonske regulative praktično je celokupna upotreba lekovitog bilja svedena na prehranu i pomoćna lekovita sredstva.
- nedostatak podataka o količini radioaktivnog zračenja u samoniklom bilju kao posledica katastrofe u Černobilu i drugog zagađenja, veoma je bitno za proizvodnju zdrave hrane.
Projekat je utvrdio da pojedini krajevi u Srbiji imaju široko poznatu recepturu za pripremanje određenih visoko delotvornih biljnih preparata. Dakle, određene preparate znaju da pripreme skoro svi ili znaju koga da pitaju kako. Ljudi razmenjuju recepte sa travama.
Pojedini krajevi prosto se ističu kvalitetnim, originalnim receptima i gotovim preparatima za zdravu ishranu.
Tradicija travarstva i sakupljanja samoniklog bilja u Srbiji postoji.
Projekat dalje usmeriti na posao sakupljanja recepata koji kombinuju samoniklo bilje i domaće prehrambene proizvode za pripremu gotovih travarskih proizvoda, po regijama.
Formiranjem svima dostupne baze travarskih podataka, nematerijalna baština Srbije unaprediće se za veoma vrednu kolevku znanja koja će pomoći lokalnoj ekonomiji.
Formiranjem baze podataka razvija se i marketing znanja nematerijalne baštine Balkana.
Davor Maksimović, saradnik Centra za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije i Etnografski muzej u Beogradu
